Izložba Jordi Bernet - "Torpedo 1936"

Kada je Alex Toth, koji je crtao strip Torpedo prema tekstovima Enriquea Sancheza Abulíja, nakon samo par brojeva shvatio da ne dijeli scenaristov crnohumorni pogled na čovječanstvo i uporabu psovki te se odlučio povući iz projekta, Jordi Bernet, čiji je crtež bio prikladniji za mračne i nasilne teme stripa, zamijenio je Totha i doveo atmosferu stripa do vrhunca. Torpedo ostvaruje bitne uspjehe i objavljuju ga u brojnim zemljama, čime i Bernet dobiva zasluženu slavu. Serijal Torpedo nije jedna jedina priča. Torpedo je umjetničko ime bešćutnog plaćenog ubojice koji je "operira" uzavrelim New Yorkom u doba Velike depresije. Sicilijanac mučnog djetinjstva, pravog imena Luca Torelli, u Ameriku je pobjegao kao tinejdžer radi zločina počinjenih kod kuće, a ima i vjernog pomoćnika Rascala, čija su ponašanja obilježena neviđenim sadizmom i hladnokrvnošću kakvi se rijetko susreću u stripovima.

Izložba originalnih tabli, skica i ilustracija "Torpedo 1936": Crtački stil Jordija Berneta poput njega je samoga – direktan, ekspresivan i jednostavan. Ta jednostavnost nipošto ne znači nepromišljenost i manjak sofisticiranosti, naprotiv. Njegov stil obuhvaća ono što velika većina crtača ne može postići – nevjerojatnu ekspresivnost crno–bijelog crteža i dojam filmičnosti u svojoj jednostavnosti. Njegov opus i rad iznimni su i zbog efektnog korištenja elemenata baziranih na mudro postavljenoj kompoziciji i senzibilnim potezima tušem. To njegov opus čini još i važnijim u današnje vrijeme kada je masovna produkcija serijski „odrađenih“ stripova gotovo potpuno odbacila klasičnu narativnu gramatiku stripa, koje se Bernet nikada nije bojao ni odrekao, postižući je tako da se doima kao da je nastala bez ikakvog napora. Jordi Bernet je živući klasik koji je već sada neizostavan dio povijesti umjetnosti i jedan od velikana devete umjetnosti. Ovom izložbom nastojat ćemo upoznati širu hrvatsku i regionalnu javnost s jednim od najcijenjenijih živućih strip autora, istinskim "klasikom", i usaditi publici osjećaj za tradiciju, za ono što je nekad bilo i za ono što predstavlja temelj jedne relativno nove umjetničke grane.

Hrvatski strip za djecu – Darko Kreč

U sklopu dječjeg programa 20. izdanja Međunarodnog festivala stripa Crtani romani šou hrvatskoj će publici biti predstavljeno drugo izdanje izložbe Hrvatski strip za djecu – Darko Kreč. Izložba će se održati u Galeriji Bačva Hrvatskog doma likovnih umjetnika od 12. do 14. 5. 2017. godine.

Na strip se često gleda kao na zabavu za djecu, no najveći udio stripova na hrvatskom i svjetskom tržištu zapravo nije namijenjen tom uzrastu. Teme, naracija i crtež mainstream komercijalnih stripova jednostavno ne komuniciraju s djecom na najbolji način te ponajčešće potpuno odbijaju čitatelje dječjeg uzrasta od ovog medija. To je velika šteta, jer stripovi pružaju narativna iskustva za djecu i učenike koji tek počinju čitati – kroz medij stripa djeca s lakoćom prate priču, njezin početak i kraj, zaplet, likove, vrijeme – ovdje nalaze sekvenciranje bez potrebe sofisticirane riječi te nemaju potrebu za dodatnim vještinama kojima bi dekodirali ono što imaju pred sobom. Slike podržavaju tekst i na izravan način daju kontekstualne tragove značenja riječi.

Glavna prednost stripova nad ostalim književnim vrstama je ta da su stripovi, iako se sastoje i od tekstualnog i od likovnog izričaja, u osnovi vizualni medij, gdje slika i tekst zajedno nose teret priče i objedinjuju ju. Za razliku od pisanog teksta, strip doslovno stavlja "ljudsko lice" na zadanu temu što rezultira u kreiranju intimne i emocionalne veze između stripa i njegovih čitatelja. Istraživanja su pokazala da djeca koja čitaju stripove i koriste ih kao alate u učenju brže nauče čitati, stječu naviku čitanja i općenito lakše svladavaju gradivo.

Iako u Hrvatskoj postoji velika i bogata tradicija dječjeg stripa – ipak je riječ o formi devete umjetnosti koja je jedina imala svoj kontinuitet od svojih početaka prije šezdesetak godina pa sve do danas – ona je i dalje ponešto zanemarena u usporedbi s ostalim formama devete umjetnosti. Budući da je jedna od osnovnih misija Udruge Crtani romani šou promoviranje stripa među mlađom populacijom sa svrhom promicanja kulture strip umjetnosti, cilj nam je ovom izložbom podsjetiti javnost na ovu iznimno važnu umjetničku i edukativnu formu i odati mu više nego zasluženu počast. Na žalost, većina izdavača, kritičara pa i kroničara devete umjetnosti zanemaruje dječji strip, ponajviše zbog toga što je malo zastupljen u medijima i što je najčešće posve nekomercijalnog karaktera. Bez obzira što je namijenjen najmlađoj publici, dječji strip (i strip za mlade) vrlo često svojim likovnim izražajem, humorom i porukama nadilazi dječju dob i ne zaslužuje ostati na marginama scene devete umjetnosti.

Autor kojeg predstavljamo ove godine je Darko Kreč. Ovaj vrsni, cijenjeni animator i autor crtanog filma, veliki je poznavatelj stripa, pedantni kolekcionar i plodan autor stripova. Ako vam treba neki podatak ili ste poželjeli "baciti oko" na neki strip izašao u posljednjih pedesetak godina na ovom području, možete se pouzdati u Darkovo znanje i zbirku koja broji preko 4000 stripova uredno uvezanih u 130 knjiga, kao i mnoga pojedinačna izdanja. Kao autor stripova Darko Kreč radi na serijalima Boduljko i Žbunika te Kvark i Karlek. Ljubitelj je Carla Barksa, Franquina, općenito francusko-belgijske škole stripa, stripova Bone i Usagi, ali i Waltera Neugebauera. Ovaj autor svojim toplim pristupom dragom nam mediju održava u nama onu iskrenu dječju ljubav prema stripu zbog koje smo nekad davno počeli čitati, neki i crtati i pisati stripove i zbog koje to možda činimo i danas.

Stripovi Darka Kreča prate najnovije trendove dječjeg stripa i komuniciraju s djecom na način koji je suvremen i aktualan i imaju svoju vjernu publiku. Njegovi radovi objavljivani su u časopisima za djecu i mlade, a u svojoj je dugoj i bogatoj karijeri surađivao s najboljim hrvatskim autorima za djecu (Sanja Pilić, Sanja Polak).

Izložba je prvenstveno namijenjena osnovnoškolcima, ali zbog kvalitete i visoke razine umjetničkog izraza, ovi će eksponati bez poteškoća istodobno komunicirati i s djecom vrtićke dobi, ali i odraslim posjetiteljima.

Izložba Modesty Blaise

U sklopu 20. međunarodnog festivala stripa "Crtani romani šou – Zagreb Comic Con" od 12. do 14. svibnja u Domu HDLU-a održati će se i izložba "Modesty Blaise". Kultni istoimeni strip tvoraca Petera O'Donnella i Jima Holdawayja o radikalno samosvjesnoj mladoj ženi sofisticirane, egzotične ljepote, te iznimne inteligencije, snalažljivosti, mnogih talenata, ali i mračne, kriminalne prošlosti, dao je popularnoj kulturi bezvremenski lik s kojim su se identificirale generacije čitačica i čitača. Možda nikad kao danas nije bila aktualnija priča o napuštenoj, bezimenoj djevojčici izbjeglici koja nakon rata bježi iz kampa u Kalyrosu u Grčkoj, te luta Mediteranom, Bliskim Istokom i Sjevernom Afrikom učeći preživjeti na teži način, sklapajući mozaik svog života od krhotina prošlosti koje se ne sjeća, i izrastajući u samodostatnu, slobodnu djevojku koja će uzeti ime Modesty i mnogima postati uzor i inspiracija. Neustrašiva, brza na jeziku i udarcu nogom, Modesty se protiv kriminala bori zajedno s najboljim prijateljem i osobom od povjerenja Williejem Garvinom, a na pasicama su se našli i swinging London šezdesetih, LSD i hipiji, šverceri najmodernijim naoružanjem, teroristi, mafijaši... Okružje i protivnici mijenjali su se zajedno s dekadama u kojima je strip izlazio, jedino se kod "Mod" promjena nije toliko primijećivala, jer je bila moderna već u startu. Vrijeme ju je moglo tek dostići.

Postav izložbe sadržavati će originalne pasice Jima Holdawaya i E. B. Romera, fotografije, revije, stripove i ilustracije jednog od najeksponiranijih i najdominatnijih ženskih likova svih vremena.

30 godina Dylana Doga u Hrvatskoj

Udruga Crtani Romani Šou, vaš vjerni promotor stripa i stripovske kulture u Hrvatskoj, predstavlja jedinstvenu izložbu posvećenu jednom od važnijih likova strip kulture na ovim prostorima – Dylanu Dogu. Proslavit ćemo njome 30 godina izlaženja ovog stripa u Hrvatskoj; 30 godina suočavanja nas ljubitelja dobrog i oštroumnog horora s tisuću lica užasa i najdubljih strahova. Iako je bilo prekida u izdavanju ovog stripa tijekom godina, od osamdesetih pa sve do danas, izašao je zaista impozantan broj horror priča od kojih se mnoge i dan-danas prepričavaju, a serijal je ponovno izlazio u više paralelnih edicija, što samo svjedoči o njegovoj popularnosti.

Dylan Dog nije samo ostavio traga u stripovskom miljeu, nego postao i neizostavan dio pop-kulturne baštine, horor ikona čije se ime prepoznaje i koristi u raznim medijima. Detektiv je to noćnih mora koji uz pomoć svog petog i pol čula, otkačenog pomoćnika Groucha i očinske figure inspektora Blocha rješava nadnaravne slučajeve. Uz pozamašne doze ironije i humora, Dylanov svijet uključuje morbidnost i erotiku, dvije krajnosti kojima čitatelji već generacijama ne mogu odoljeti.

Vizualni svijet ovog stripovskog junaka u Zagrebu će predstaviti renomirani talijanski strip autori, koji su i vrsni članovi crtačkog staffa stripa - Eugenio Sicomoro, Giovanni Freghieri, Luigi Piccatto, Giammarco Nizzoli i Marco Soldi. Izložba, postavljena u Galeriji Prsten Doma HDLU-a od 12. do 14. svibnja 2017., sadržavati će i radove drugih crtača Dylana Doga, a osim nje bit će tu i tematskih predavanja, tribina, potpisivanja i crtanja za publiku, i jedno horor iznenađenje... Buuu!

Stripovske misterije Giancarla Alessandrinija

Dame i gospodo, dragi skeptici i lakovjerni, zaljubljenici u misteriozno i fantastično, znatiželjne duše koje vjeruju da je svijet još uvijek neistraženo i tajanstveno mjesto, da u nekom kutku Tibeta vjerojatno postoji zabačeno izgubljeno selo Jetija, Amazonki ili neandertalaca, te da su drevni Bogovi možda zapravo bili izvanzemaljski astronauti. Da, svi vi.

Ove godine navršavaju se prijelomne trideset i tri godine najmisterioznijeg strip serijala u okolici i šire, Martina Mystèrea, detektiva nemogućega, ili jednostavno Martija Misterije - koji je na poseban način ponudio alternativni pogled na velike i kontraverzne tajne svijeta. Jedna od osoba koja je posebice pomogla u popularizaciji tog serijala svakako je Giancarlo Alessandrini. S preko četrdeset profesionalne karijere, neprocjenjiv je dio povijesti stripa, cijenjeni talijanski crtački majstor u čijim radovima su godinama mogli uživati mnogi poklonici devete umjetnosti.

Izložba pokriva preko 100 ilustracija i tabli iz serijala Martin Mystère, serijala kojeg je stvorio zajedno s Alfredom Castellijem. Dragi ljubitelji stripa, ako ste ovog autora možda nekim misterioznim slučajem zaobišli, nadamo se da ćemo vam ovom izložbom moći približiti njegov izniman stripovski opus.

Uživajte!

Izložba DYLAN DOG – LJEPOTA TMINE

Crtani romani šou predstavlja izložbu posvećenu omiljenom detektivu noćnih mora Dylanu Dog kojeg će u svojim originalnim interpretacijama predstaviti talijanski strip autori Daniele Bigliardo, Lola Airaghi i Fabio Celoni. Izložba će se održati u prostorijama HDLU od 15. do 17. svibnja.

Dylan Dog počeo je kao skromni junak izdavačke kuće Bonelli u lipnju 1986. godine nakon vrlo uspješnog eksperimenta s Martinom Mystèreom Detektivom Nemogućeg. Bonelli, poznat po svojim western serijalima prvi put je kročio u vode strave i užasa s ovim atipičnim junakom. I uspio, jer Dylan Dog danas ima iza sebe impresivan tridesetogodišnji opus. Njegov osebujni literarni otac je Tiziano Sclavi koji će svog junaka provesti kroz mnoga fizička ali i psihička iskušenja. Dylan Dog je detektiv noćnih mora koji uz pomoć svog petog i pol čula, otkačenog pomoćnika u obliku dvojnika Groucha Marxa kao i inspektora Blocha, njegove očinske figure, rješava nadnaravne slučajeve s one strane stvarnoga. Osim opipljivih užasa u obliku zombija, čudovišta, brutalnih serijskih ubojica, vampira i vukodlaka, Dylan Doga se bavi i užasom svakodnevice današnjeg čovjeka, malih ljudi koje guši njihov monotoni posao, obitelj i okolina. Pakao je uređeni birokratski sustav u kojem sitna greška u sustavu može izazvati smrt nevinih ljudi, a Smrt je Dylanova stara poznanica i prikazana uglavnom kao milosrdna i neumitna suputnica. Bezbrojne su dimenzije koje čine našu stvarnost. Svemir je multidimenzionalan, sprega vremena i prostora ponešto je kompleksnija od naše percepcije toga svega. Čudovišta i izvanzemaljci dolaze uglavnom iz našeg uma/podsvijesti. Priče ponekad kidaju barijere stvarnosti, a ponekad se jednostavno bave mračnom i neopisivo okrutnom čovjekovom stranom. Naslovnice od prvog do 42. broja radi Claudio Villa, da bi zatim preuzeo izvrsni Angelo Stano, dok ostali autori crtači u Dylanovom crtačkom osoblju nisu ništa manje kvalitetni - Bruno Brindisi, tandem Montanari & Grassani, Carlo Ambrosini, Gianpiero Casertano, Giovanni Freghieri, Nicola Mari, Corrado Roi i naša tri gostujuća autora crtača...

Dylan Dog – već skoro trideset godina vaše mlade umove suočavamo s njihovim najdubljim strahovima i užasima. Dobrodošli još jednom na izložbu stotinu užasa i uživajte u crnoj strani čovjekove duše...

MADE IN CRO vol. 2

Prošle godina inauguralna izložba Made in Cro predstavila je svu raskoš talenta 12 hrvatskih autora koji rade za renomirane inozemne izdavače. No, njihov rad za inozemne izdavače nipošto nije jedini vrijedan spomena. Ove godine pozornost iskazujemo aktivnoj hrvatskoj strip sceni i domaćem strip tržištu. Novi strip crtači pobuđuju golemu pozornost, zapravo veću od svih očekivanja, svakodnevnim stavljanjem svojih radova na internetske stranice; Večernji list, jedna od vodećih tiskovina u državi koju čita tisuće ljudi, mjesečno izdaje Strip reviju koja redovito sadrži radove hrvatskih autora; domaći izdavači konačno izdaju strip albume hrvatskih autora s njihovim svježim radovima... Hrvatska strip scena naprosto bukti i u svijetlu toga nemoguće je ignorirati naše strip autore, bez obzira gdje rade i za koga.

Made in Cro vol. 2 ove će godine tako izložiti javnosti originalne table stripa više od 20 autora, pisaca, crtača, tušera i kolorista, kojima se nadamo posjetiteljima pružiti jedinstven uvid u to kako izgleda konačan rad na stripu, netom prije digitalne obrade i tiska.

Izložba skulptura prema motivima iz filma i stripa

Dragi ljubitelji stripa i filmske umjetnosti, ove godine CRŠ za Vas tip izložbe koja do sada kod nas nije viđena. U galeriji Prsten HDLU-a bit će izloženo više desetaka prekrasnih skulptura i figurica cijelog niza super poznatih likova iz stripa i filma, poput Terminatora, Batmana, Wolverina, Indiane Jonesa i niza drugih. Neki od najpoznatijih strip i filmskih junaka bit će prikazani u svojem trodimenzionalnom sjaju, u skuplutrama koje nisu ništa manje spektakularne od onih izloženih u muzejima.

Posebno se zahvaljujemo velikom kolekcionaru koji nam je velikodušno ustupio izloške.

Nikako nemojte propustiti!

Crtani romani šou ove godine nije samo festival devete umjetnosti! Uz reviju filmova koja će biti prikazivana u kinu Grič, ove ćemo godine našim dragim posjetiteljima pružiti i jedinstvenu izložbu iz sfere pete umjetnosti, kiparstva, na najbolji način - geekovski! Terminator, Wolverine, Asteriks i još četrdesedeset drugih skulptura najprepoznantljivijih likova pop kulture krasti će prostore galerije Prsten HDLU-a tijekom trajanja festivala. Posebno nam je zadovoljstvo vidjeti naše najdraže likove u opipljivom obliku i nadamo se to zadovoljstvo podjeliti s vama! Vidimo se na CRŠ-u!

Izložba originalnih radova - maestro Gallieno Ferri, vizualni otac Zagora

Kada se na našim prostorima govori o stripovima teško je zaobići Zagora, a kada se govori o Zagoru, mora se spomenuti i Gallieno Ferri. Njegova popularnost je na nivou strip junaka kojem je dao vizualni izgled. Na Zagoru su radili mnogi crtači, međutim još nijedan autor na tom serijalu nije postigao popularnost kao Ferri. On nije najbolji crtač niti slikar, ono što posebno krasi njegov rad je to da je sa vremenom razvio vlastiti prepoznatljivi stil, prije svega poznat po posebnom kadriranju i sjenčanju koji daju crtežu poseban šarm. Mnogi crtači su tokom vremena bezuspješno pokušali da kopiraju njegov stil, ali to još nikome nije u potpunosti pošlo za rukom. Ako se netko i približio maestrovom stilu, većinom je prozvan kao jeftini plagijator. Kao i svaki drugi umjetnik, tako je i Ferri u toku vremena razvio svoj stil koji se dosta razlikuje od početnih radova. No pođimo redom.

Gallieno Ferri rođen je u Genovi 1929. godine. Već u ranoj mladosti dolazi u kontakt sa stripovima, prije svega kao čitatelj. Nakon što se iskušao kao geometar, javio se na poziv izdavača Giovannija De Lea, koji je za izdavačku kuću “Comic Production” tražio svježe umjetnike. 1949. godine radi na svom prvom stripu „Il Fantasma Verde“ (Zelena utvara), pod umjetničkim imenom Fergal (mala igra riječi sa imenom). Nakon tog prvog iskustva, De Leo daje Ferriju zadatak da radi na western stripu „Piuma Rossa“ (Crveno pero), za koji crta šest brojeva po dvanaest stranica uklučujući i naslovnice. U to vrijeme crta i nekoliko epizoda Fantaxa, strip junaka kojeg je kreirao francuski umjetnik Pierre Mouchott. Nakon što strip nije postigao uspjeh i ugasio se, De Leo je dao novi zadatak Ferriju da radi na junaku pod imenom Maskar, za kojeg je nacrtao dvanaest epizoda. Taj strip će biti prvi put objavljen 1951. godine, a poslije Ferrija nastaviti će ga crtati drugi umjetnici. U to vrijeme crta i naslovnice za serije Big Bill Le Casseur (Veliki Bill razbijač) i Robin Hood. Također radi i na mnogim drugim projektima koji nisu vezani za strip, crta reklame i naslovnice za razne žanrove pisanih romana. 1952/53. godine radi na novom strip karakteru Thunder Jacku, serijalu koji izlazi istovremeno u Francuskoj i Italiji. S obzirom da strip doživljava neuspjeh u Italiji i potom se gasi, Ferri nastavlja da radi na tom stripu za francusko tržište, pod režijskom palicom Pierrea Mouchotta.

Maestro radi i na drugim stripovima kao što su Tom Tom-uno indiano del West, Kid Colorado i Jim Puma. Ferri u isto vrijeme radi za Francuze i za Talijane, tako da usporedno sa nabrojanim stripovima crta i serije Capitana Waltera (tjedno izdanje, izlazilo 1952.-1957.), Jollyja (tjedno izdanje, 1957.-1960.) i Ali Baba. 1961. godina jedna je od najvažnijih u Ferrijevoj karijeri jer tada je upoznao Sergia Bonellija, vlasnika izdavačke kuće Araldo, današnji Sergio Bonelli Editore. Između njih dvojice stvara se prijateljstvo koje je trajalo sve do Sergiove smrti. Njih dvojica su te davne 1961. godine odlučili da naprave jedan novi strip serijal sa novim junakom, to je bio početak legende o Duhu Sa Sjekirom. Od tog dana pa sve do danas, Ferri je uvijek ostao vjeran svom životnom djelu - Zagoru. 1975. godine njih dvojica kreiraju Mister Noa, još jednog legendarnog strip junaka. Iako je Ferri nacrtao samo prve dvije epizode o poznatom pilotu, nacrtao je na desetine naslovnica, prije nego što je taj posao preuzeo Roberto Diso. Od tada pa do danas radio je isključivo na Zagoru, sa rijetkim izuzecima kao od 1998 do 2000, kada je nacrtao tri naslovnice specijalnih brojeva Komandanta Marka.

1979. izašao je prvi spin-off Zagorove serije o njegovom vjernom prijatelju Chicu. Poslije “Chico Story”, slijedile su još četiri druge priče sa Ferrijevim crtežom. Serija je doživjela veliki uspjeh i sasvim zasluženo su neke epizode proglašene za Zagorov strip godine, tj. najbolje ocijenjen strip u godini u kojoj su izašli. Poslije pete epizode, Ferri je zbog nedostataka vremena prepustio rad crtaču Gambi. Nažalost, on sa svojim dječjim i naivnim crtežom nije mogao da nastavi istim kvalitetom kao Ferri, čak su neke epizode bile toliko loše da su najlošije ocijenjene u godini izlaska, suprotno od onoga što je Ferri postigao. Ipak, serijal se nastavio prodavati djelomično dobro, tako da je ugašen tek 2007. godine sa završnim brojem 27.

1988. godine Ferri zajedno sa Tizianom Sclavijem stvara po mnogima najbolji Bonelli strip svih vremena - Divovi dobra i zla. Gallieno Ferri dobitnik je mnogobrojnih nagrada kao što su nagrada za najboljeg crtača stripa Ligurije 1984. godine, nagrada “Hugo Pratt” 1995., “Fumo di China” nagrada koju je dobio za životno djelo, i “Romics 2009”. Ferri je i sa preko osamdeset godina još uvijek aktivan, neumorno je nacrtao do sada sve Zagorove naslovnice i preko stotinu epizoda junaka koji je obilježio njegov život. Na našim prostorima ima status ikone stripa, pa nije ni čudo što je redovni gost na našim strip festivalima. Bez Ferrija Zagor definitivno ne bi bio ono što jest.

Hvala ti, Ferri, što si nam uljepšao djetinjstvo, što vjerujemo da je pravda jedini pravi put u životu i što vjerujemo da će na kraju svih puteva dobro trijumfirati nad zlom. Hvala ti, Ferri, hvala ti što postojiš!

Made in Cro -izložba radova hrvatskih autora za svjetske izdavače

Na ovogodišnjem će CRŠu, uz veliku izložbu radova maestra Galliena Ferrija, također biti postavljena i izložba nečeg čime se hrvatski strip zbilja ima čime ponositi: radovima hrvatskih autora koji rade za najveće svjetske strip izdavače poput Marvela, Dark Horsea, DC-a, Delcourta i drugih. U HDLU-u bit će izloženi radovi sljedećih crtača i kolorista, napravljeni u zadnjih godinu dana:

  • Bob Solanović (Unfinished city)
  • Dalibor Talajić (Dexter, Deadpool kills the marvel universe, Incredible
  • Hulk, Uncanny X-force)
  • Danijel Žeželj (The Massive)
  • Tonči Zonjić (Lobster Johnson: Get the Lobster)
  • Igor Kordej (Jour J, Tajna povijest)
  • Ive Svorcina (Thor: god of thunder, Starlight)
  • Goran Sudžuka (Wonder Woman, Ghosted)
  • Miroslav Mrva (Ghosted)
  • Frano Petruša (Mostarske želje)
  • Esad Ribić (Thor: god of thunder)
  • Goran Parlov (Starlight)

Dođite i pridružite nam se na izložbi i doživite jednu godinu vrhunskih stripova koje su pisali najjači svjetski autori poput Marka Millara, Jasona Aarona, Briana Azzarella i Briana Wooda a ilustrirali naše gore listovi od kojih je jedan, Ive Svorcina, čak i nominiran za jednu od najvećih svjetskih strip nagrada, američkog Eisnera, u kategoriji "Best Painter/Multimedia Artist (interior art)."